Visoki krvni tlak glavni je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a upravo je prehrana i promjena načina života uz odgovarajuću terapiju koju je prepisao liječnik najbolji način držanja hipertenzije pod kontrolom.
Najbolji obrasci prehrane za smanjenje krvnog tlaka i opće zdravlje su dijete koje se temelje na namirnicama biljnog podrijetla (eng. Plant-based diets). Plant-based dijete karakterizirane su visokim unosom voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki, biljnih ulja, cjelovitih žitarica i mahunarki.
Pridržavanje Plant-based dijete ne mora nužno značiti izbjegavanje namirnica životinjskog podrijetla budući da ovakav način prehrane može (ili ne mora) uključivati manje (ili umjerene) količine mesa, ribe, morskih plodova, mliječnih proizvoda i jaja. Plant-based obrasci prehrane su: PLADO (eng. Plant-dominant low-protein diet, PLADO), Mediteranska prehrana (eng. Mediterranean diet, MEDiet), DASH dijeta (eng. Dietary Approaches to Stop Hypertension, DASH), vegetarijanska prehrana itd.
Jedna od dijeta koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla, a dobiva sve više pozornosti zbog pozitivnog utjecaja na zdravlje bubrega je PLADO dijeta odnosno niskoproteinska dijeta bogata prehrambenim vlaknima s više od 50 % namirnica iz biljnih izvora. Pridržavanje PLADO dijete može dovesti do sporijeg napredovanja kroničnih bubrežnih bolesti, odgađanja i prevencije zatajenja bubrega i dijalize, sprečavanje negativnog utjecaja mesa na kardiovaskularno zdravlje, smanjenje kiselinskog opterećenja, snižavanje LDL kolesterola („lošeg“ kolesterola), povoljne promjene u mikrobiomu, smanjenje upale i oksidativnog stresa te jačanje imunosnog sustava našeg tijela.
Brojni pozitivni učinci pridržavanja Plant-based prehrane na zdravlje mogu se pripisati povećanom unosu vitamina, minerala, fitonutrijenata i prehrambenih vlakana kojima su bogate namirnice biljnoga podrijetla – voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, sjemenke i orašasti plodovi. Što se tiče izvora masnoća prednost treba dati maslinovom ulju - osnovnoj namirnici Mediteranske prehrane, koja je bogata jednostruko nezasićenom masnom kiselinom koja ima povoljno djelovanje na krvne žile što može dovesti do smanjenja krvnog tlaka, a i povećanja vrijednosti HDL kolesterola („dobrog“ kolesterola).
S druge strane, visokoproteinskom dijetom s visokim unosom mesa i suhomesnatih proizvoda unosimo veće količine zasićenih masnih kiselina, kolesterola i natrija što uzrokuje veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali i doprinosi većoj učestalosti i bržem napredovanju kroničnih bubrežnih bolesti. Prekomjeran unos soli odgovoran je za povećan rizik od razvoja hipertenzije. Najveću količinu soli u organizam unosimo „skriveno“ putem hrane, a da toga nismo ni svjesni. Tako su industrijski proizvedena i/ili prerađena te konzervirana hrana, kruh i tjestenina odgovorni za 75 % soli koja se unosi u organizam. Upravo zato, hranu nije potrebno dodatno dosoljavati, a umjesto soli začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.).
Uz spomenute promjene prehrambenih navika i češće konzumiranje namirnica biljnoga podrijetla za održavanje normalnih vrijednosti krvnog tlaka potrebno je biti i tjelesno aktivan, budući da je redovna tjelesna aktivnost bitan čimbenik koji može prevenirati i usporiti razvoj i komplikacije bolesti.
