Globalno gotovo milijardu ljudi boluje od arterijske hipertenzije, te se ona smatra jednim od glavnih uzroka razvoja kardiovaskularnih bolesti i jednim od osnovnih razloga preuranjene smrtnosti. U svakodnevnoj ljekarničkoj praksi uočavamo da sve više ljudi oboljeva od hipertenzije, sve je češća u mlađoj populaciji , najčešće kod muškaraca već u ranim četrdesetim godinama a kod žena u periodu menopauze, te u starijoj dobi. Arterijskom hipertenzijom smatramo vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 mm Hg. Hipertenziju dijelimo na primarnu i sekundarnu. Kod primarne hipertenzije ne nalazimo točan uzrok , smatra se da je najčešće posljedica genetskih faktora te stila života osobe. Sekundarna hipertenzija je najčešće posljedica bubrežnih ili nekih drugih bolesti, te je mnogo rjeđa od primarne. Neregulirana hipertenzija dovodi do oštećenja krvnih žila cijelog organizma koje pokreće čitavu kaskadu loših događaja za organizam te je moramo liječiti.
U liječenju hipertenzije jednaku važnost uz redovno uzimanje propisane terpije zauzima promjena životnih navika. Pod promjenom životnih navika podrazumijevamo smanjenje tjelesne mase, povećanje fizičke aktivnosti te promjenu prehrambenih navika prvenstveno kroz smanjenje unosa kuhinjske soli te uvođenje više voća i povrća, hrane bogate vlaknima, masne ribe, orašastih i mliječnih proizvoda. Liječenje hipertenzije zagovara prelazak na mediteranski tip prehrane i DASH dijetu.
Da uzimanje vitamina i minerala u obliku dodataka prehrani nije samo mit, dokazuju nebrojena istraživanja koja su polučila konkretne podatke. Postoje čvrsti dokazi kako unošenjem pojedinih vitamina i minerala možemo doprinjeti smanjenju krvnog tlaka. Naime, naše tijelo nije sposobno samostalno sintetizirati vitamine (osim vitamina D) te ih je potrebno unositi hranom ili putem dodataka prehrani. Dokazano je između ostaloga, da osobe koje su u deficitu vitamina C, D, folne kiseline, riboflavina i piridoksina imaju veći rizik razvoja hipertenzije. U regulaciji krvnog tlaka važnost imaju minerali magnezij, kalij, natrij, kalcij i cink. Danas postoje laboratorijske metode kojima se može precizno detektirati stanje nekog od vitamina u našem organizmu, te se na temelju dobivenih vrijednosti može konkretno djelovati. Važno je napomenuti da kod stanja poput trudnoće, alkoholizma ili starije dobi povećavaju potrebe za nekim vitaminima i mineralima.
Analizama provedenih istraživanja zaključeno je da se dnevni unos vitamina C u dozi 500 do 1000mg kroz dulje od 8 tjedana kod pacijenata sa hipertenzijom uglavnom dobro podnosi, te može smanjiti vrijednost sistoličkog tlaka za oko 3.6-6 mm Hg. Neki od mehanizama kojima vitamin C ostvaruje te učinke su kroz povećanje koncentracije dušikovog oksida koji djeluje vazodilatatorno, povećanje izbacivanja natrija i vode mokrenjem, uravnoteženje rada autonomnog živčanog sustava itd. Osim toga, vitamin C reciklira vitamin E. Zaključci istraživanja vezanih uz uzimanje vitamina E nisu pokazali smanjenje krvnog tlaka.
Niska razina piridoksina (vitamina B6) je povezana sa hipertenzijom. Dnevni unosom od 5mg/kg/dan kroz 4 tjedna došlo je do pada sistoličkog tlaka za 14 mm Hg, a dijastoličkog za 10 mm Hg. Otkriveni su konkretni mehanizmi kojima piridoksin ostvaruje te učinke.
O folnoj kiselini i njenom utjecaju na zdravlje krvožilja se već dugo zna. Poznato je da je između ostalog učinkovita u smanjenju razine aminokiseline homocistein. Povišena koncentracija homocisteina u krvi (hiperhomocisteinemija) dovodi se u vezu s rizikom razvoja ateroskleroze, te arterijske i venske tromboze koji su usko povezani sa vjerojatnošću nastanka ugrušaka. Istraživanja provedena kod osoba koje su uz hipertenzivnu terapiju dodatno bile suplementirane folnom kiselinom, polučila su rezultate u korist boljeg učinka na sniženje sistoličkog i dijastoličkog tlaka nego kod liječenja samo lijekovima. Osim toga dodatak folne kiseline smanjio je rizik za kardiovaskularne i cerebrovaskularne događaje za 12%.
U posljednjih nekoliko godina sve je više dokaza o korisnosti suplementacije vitaminom D3 kod raznih bolesti i stanja te je utvrđeno da veći dio populacije ima veći ili manji nedostatak ovog važnog vitamina. Ljudi mlađi od 45 god kod kojih je utvrđen manjak vitamina D manje su skloni razvoju hipertenzije zbog razvijenih kompenzatornih mehanizama, te snižene vrijednosti vitamina D na njihov normalan tlak neće utjecati. No kod osoba starijih od 45 god sa hipertenzijom, nedostatak vitamina D može promovirati razvoj hipertenzije, te nadoknadom vitamina D kod tih osoba krvni tlak možemo sniziti.
Nedostatak cinka uočen je kod osoba koje boluju od hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, inzulinske rezistencije te povećanih vrijednosti kolesterola i triglicerida u krvi. Zanimljivo je da manjak cinka dovodi od promjene u okusu slanosti, te osobe sa nedostatkom cinka imaju veću potrebu za soljenjem hrane kako bi zadovoljile taj osjećaj slanosti čime povećavaju razinu natrija i posljedično porast krvnog tlaka.
Istraživanja vezana uz uporabu kalcija kod hipertenzivnih osoba ne potvrđuju učinkovitost u sniženju krvnog tlaka, međutim velika meta analiza Cochrane kolaboracije dovela je do zaključka da je suplementacija kalcijem u vrijeme trudnoće od velike koristi u smislu smanjenja rizika razvoja pre-eklampsije te smanjenja rizika prijevremenog poroda.
Jedan od najpopularnijih minerala među dodacima prehrani je magnezij, a njegova suplementacija kod osoba oboljelih od hipertenzije se pokazala korisnom. Naime uzimanje magnezija u dozi oko 500 mg na dan, dovelo je do sniženja sistoličkog 3-4 mm Hg, a dijastoličkog 2-3 mm Hg, te se učinkovitost povećava ukoliko je magnezij vezan uz aminokiselinu čime se izbjegava rizik dijareje*. Magnezij svoj učinak ostvaruje kroz mehanički, električni i strukturni utjecaj na funkciju srčanih i krvožilnih stanica. Magnezij se natječe sa natrijem za vežuće mjesto na glatkim mišićnim stanicama krvnih žila te tako djeluje izravno na njihovo širenje, a povoljno djeluje i putem drugih mehanizama. Kod osoba s težim oštećenjem bubrežne funkcije dodaci prehrani koji sadrže magnezij bi se trebali izbjegavati.
Pridržavanje preporuka o promjeni životnog stila, održavanje tjelesne mase idealnom te redovito uzimanje propisane terapije može u 62% bolesnika dovesti do stanja normalnog krvnog tlaka. Dodaci prehrani kojima nadoknađujemo manjak određenih vitamina i minerala mogu doprinjeti postizanju tog cilja. U svom svakodnevnom radu, ljekarnici savjetuju pacijente o pravilnom uzimanju propisane terapije te mogu pomoći u izboru optimalnog dodatka prehrani kako bi ishodi liječenja bili na zadovoljstvo svakog pojedinca.
*Dijareja - proljev
